Sažetak knjige

Od završetka Drugoga svjetskog rata do danas objavljeno je nekoliko knjiga i članaka koji se više ili manje tiču odora i znakovlja partizanskih postrojbi i poslijeratnih jugoslavenskih oružanih snaga. Većina autora problematici pristupa površno, te navodi pogrešne podatke koji se zatim šire i u drugim radovima, stječući auru neupitnosti. Čak i opsežna Vojna enciklopedija iz 1970-ih pogrešno prikazuje neke partizanske oznake. Teško je shvatiti zbog čega je do toga redovito dolazilo, jer su autorima iz socijalističkoga razdoblja službene publikacije i arhivska građa bili dostupniji nego što je to danas. Kvalitetniji radovi nastaju tek nakon raspada Jugoslavije, pri čemu treba istaknuti dvije knjige slovenskoga generala u miru, Janeza Švajncera: Uniforme (1997) te Znaki naših partizanov (2013). One koncizno i kronološki opisuju odore i znakovlje navedenih vojski, a jedini im je nedostatak što nisu imale prostora da se u potpunosti posvete temi. Odorama i znakovljem bivše Jugoslavije povjesničari se rijetko bave, dok se s vremenom javljaju kolekcionari koji se posvećuju upravo tom razdoblju, a neki od njih, primjerice Nebojša Milanović, Nenad Bjeloš i Janže Klun, započinju s objavom članaka u numizmatičkim i drugim časopisima u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Upravo su kolekcionari oni koji su sačuvali velik broj odora, oznaka, pravilnika, dokumenata i fotografija od zuba vremena. Njihovo znanje i pomoć bili su vrlo važni pri radu na ovoj knjizi. Ovo je prva od triju knjiga iz serije o odorama i znakovlju socijalističke Jugoslavije, te nastoji obuhvatiti sve aspekte uniformi i oznaka, počev od najranijih partizanskih jedinica iz 1941. godine do uvođenja novoga znakovlja JNA 1953. godine. Iako je ozračje u društvu danas takvo da se ponekad na partizane i JNA gleda isključivo kao na zločince i okupatore, valja spomenuti da se prema službenim podacima u Drugom svjetskom ratu u partizanskim redovima borilo 140 124 Hrvata s područja današnje Republike Hrvatske (što znači da ih je u ukupnom zbroju bilo i više). Broj onih koji su odslužili vojni rok ili su pak bili zaposleni u JA/JNA od 1945. do hrvatske neovisnosti mnogo je veći od tog broja te je razvidno da su i partizanska vojska i Jugoslavenska (narodna) armija bile (i) vojske hrvatskih državljana.