Sažetak knjige

Čovjek će moći nositi telefon u džepu svog prsluka. U 21. stoljeću roboti će zauzeti ono mjesto koje je u starim civilizacijama imao robovski rad. Primjena elektriciteta za pogon automobila svakako je racionalna ideja... i ima, po mome mišljenju, veliku budućnost. HVALA NA MNOGO CIENJENOJ CESTITKI I POCASTI. JEDNAKO SE PONOSIM MOGA SRBSKOG RODA I MOJE HRVATSKE DOMOVINE... (iz brzojava) Mišljenja drugih ne utječu na mene. Kao prave vrijednosti u mom životu postavio sam ono što slijedi nakon moje smrti. Imena Billa Gatesa, Stevea Jobsa ili Marka Zuckerberga općepoznata su u cijelom svijetu, riječ je o ljudima koji su odredili našu sadašnjost, a umnogome i budućnost. U drugoj polovici 19. stoljeća svjetsku slavu, sličnu onoj predvodnicima informatičkog doba, uživali su ljudi poput Thomasa Edisona, Georgea Westinghousea ili Nikole Tesle, ti pioniri elektrotehničkog doba. Javnost je pratila svaki njihov projekt, svaku riječ i svaku zamisao vezanu uz napredak znanosti odnosno uz primjenu znanstvenih dostignuća u konkretne pronalaske kojima se stubokom i brzimice mijenjao svakodnevni život ljudi, pa su Edison, Westinghouse i Tesla zarana postali i dijelom popularne kulture. Kako vrijeme odmiče, prva dvojica sve su više dio one akademske, službene povijesti, dok život i djelo Nikole Tesle sve više pridobivaju na svom kultnom statusu unutar popularne kulture i umjetnosti (film, strip, književnost, rock...) te u okvirima new age tendencija i tzv. alternativne znanosti. Upravo je stoga neobično što se, kako zanimanje za Teslu sve više raste, o njemu ponajmanje govori na temelju njegovih vlastitih misli. Stekao bi se čak dojam da je Tesla malo toga napisao, da nije bio vičan peru koliko je bio vičan konkretnom djelovanju – a istina je sasvim suprotna. Tesla je bio iznimno plodan pisac, a njegova ostavština (gotovo beziznimno napisana na engleskom jeziku) još je slabo poznata čak i na prostorima iz kojih je sâm Tesla potekao. Iz tih smo se razloga odlučili prirediti ovaj mali i ilustrativni, dakle tek pregledni i nužno nesavršeni izbor Teslinih misli, kako bismo Teslu predstavili – njim samim. Nastojali smo obuhvatiti što širi dijapazon Teslinih misli. Manje smo se bavili njegovim znanstvenim tvrdnjama tehničke prirode, a više njegovim mislima o »Svjetskom sustavu« i idejama koje su u vrijeme kada ih je Tesla objavljivao zasigurno zvučale fantastično. Navodimo i Tesline stavove (često vrlo kritičke) o drugim znanstvenicima te velikim pronalascima kojima je prethodio, a pripisani su drugima. No, najveću smo pozornost pridali njegovim mislima o temama koje odstupaju iz strogo tehničkih okvira, a koje mogu pružiti uvid u širinu njegovih interesa i promišljanja: to su misli o budućnosti, ljudskoj rasi, Bogu, vjeri i duhovnosti, umu i intelektu, emancipaciji žena, eugenici, književnosti, međunarodnim odnosima, političarima, ratu i miru, štetnim navikama, užicima i stimulansima, a dakako i o porijeklu, nacionalnosti... Neslučajno se na jednome mjestu, citiranome i u ovoj knjizi, Tesla predstavlja kao kršćanin i kao filozof: to su dva aspekta njegove osobnosti koji se prečesto zanemaruju kad ga se promatra isključivo kao znanstvenika. Nadamo se da smo se i u omjeru odabira raznovrsnih njegovih misli uspjeli približiti kompleksnom spoju Tesle kao elektrotehničara i Tesle kao humanista. No isto tako, nastojali smo pritom odvagnuti dva drugovrsna pola Tesline osobnosti: ocrtati da je, kako kaže Carlson, bio povremeno bahat i ponekad cmizdrav.