Sažetak knjige

U suradnji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i UPI2M BOOKS objavljena je monografija posve�ena djelovanju arhitektice Zoje Dumengji�, istaknute protagonistice moderne arhitekture koja je djelovala u Hrvatskoj tijekom sredi�njih pedeset godina dvadesetog stolje�a. Zoja Dumengji� (Odessa, Rusko Carstvo, 1904. - Zagreb, 2000. ) arhitektica je izuzetnog stvarala�kog opusa kojim je ostvarila izniman doprinos hrvatskoj modernoj arhitekturi 20. stolje�a. Osobitost njezina djela prepoznata je jo� tijekom arhitekti�ina �ivota, kada je djelo u cijelosti okrunjeno dvjema najzna�ajnijim strukovnim nagradama za �ivotno djelo - godine 1975. nagrada Viktor Kova�i� Udru�enja hrvatskih arhitekata te 1995. godine nagrada Vladimir Nazor Sabora Republike Hrvatske za podru�je arhitekture. Monografija o jednom od najcjelovitijih opusa hrvatske moderne arhitekture stru�noj i �iroj javnosti predstavlja dosad neistra�eni i nepoznati arhitektonski prosede arhitektice Zoje Dumengji�. Prva je stru�na iskustva stjecala u zagreba�kom Atelieru Ignjata Fischera (1928. 1930. ), a potom djeluje kao projektantica �kole narodnog zdravlja, u okviru koje profilira svoj doprinos na izgradnji manjih zdravstvenih ustanova i �kola za medicinsko osoblje. Paralelno sura�uje s kolegom Zvonimirom Vrkljanom i suprugom Selimirom na brojnim natje�ajima na kojima polu�uje niz istaknutih nagrada. Sklopovi op�ih bolnica u Splitu i Karlovcu, te ciklus domova zdravlja u Zagrebu, Omi�u, Kutini i Plo�ama antologijska su ostvarenja hrvatske moderne arhitekture. Predstavljaju�i stvarala�ki rad Zoje Dumengji� u kontekstu hrvatske moderne arhitekture, kristalizira se njezin doprinos i specifi�nost autorskog prosedea koji na temelju izuzetne rigidnosti i analiti�nosti postavki svakog zadatka, integrira konstruktivnost i avangardnost kolege Ernesta Weissmanna, a s druge strane realitet i promi�ljenost izvedbe kolege Zvonimira Vrkljana. Projektantski prosede arhitektice Zoje Dumengji� zacrtan tijekom tridesetih godina 20. st. , �vrsto temeljen na na�elima moderne arhitekture, kulminirao je nakon Drugog svjetskog rata samosvojnim arhitektonskim izrazom, specifi�nim promi�ljanjem prostora i funkcionalno-konstruktivnim rje�enjima, te je na osobit na�in oplemenio hrvatsku graditeljsku ba�tinu.