Sažetak knjige

Bave�i se u svom knji�evnom i prevodila�kom radu vi�e nego opse�no djelima drugih autora, koja su mu poslu�ila kao vrelo nadahnu�a, kao u slu�aju romana Povratak Filipa Latinovi�a (2013. ) ili DAnnunziev kod (2008. ), ili, pak, kao predlo�ak i povod za knji�evni prijevod ili esej (Franz Kafka, Leopold Sacher Masoch i mnogi drugi), zagreba�ki pisac Boris Peri� prikupio je dovoljno gra�e, pa i nadasve vrijednih kulturolo�kih informacija, pogodnih da se upi�u u sasvim druk�ije knji�evne kri�aljke i mozaike od onih na koje smo navikli. Upravo iz prevo�enja Masocha i Kafke te podrobnog prou�avanja proze Miroslava Krle�e proizi�la je ideja za zbirku knji�evnih eseja Va�no je zvati se Gregor, �iji naslov ne priziva u sje�anje samo poznatu komediju Oscara Wildea, nego i jedno ime/prezime, koje bi u djelima trojice autora mo�da pro�lo sasvim nezapa�eno da im Gregori, �ita li se dovoljno duboko i �iroko, ne pokazuju visok stupanj za�u�uju�e me�usobne srodnosti, zrcale�i, �ive�i i provode�i u djelo ne�to �to se ve� desetlje�ima rado naziva mazohizmom, shva�enim ne samo kao seksualna perverzija, nego prije svega kao svojevrstan duhovno-egzistencijalno-politi�ki stav, aktualan koliko u ranom 20. stolje�u, toliko i danas. Trojicu Gregora (Masochova roba, Kafkina �ohara i Krle�ina doktora koji je susreo Ne�astivog) moglo se, istina, sljubiti i sasvim suhoparno, znanstveno, kao �to je to, recimo, u svojoj knjizi Gregor Samsa i njegova bra�a u�inio frajbur�ki germanist Holger Rudloff (na kojeg se i Peri� mjestimice referira), pa na sve to nakalemiti jo� i Krle�u kao doma�ega konja za utrku, ali knjiga Va�no je zvati se Gregor tu sre�om ipak odlazi povelik korak dalje, nastoje�i na krilima sretnog spoja fakata i fikcije nizom dekonstrukcija, rekonstrukcija i drugih literarno-detektivskih metoda udahnuti nov �ivot trojici likova, koji su se jama�no u pustopoljinama europske duhovnosti barem jednom susreli a da sami toga mo�da uop�e nisu bili svjesni.