Sažetak knjige

Ivana Brlić-Mažuranić nedvojbeno je, kako se to naglašava i u uvodu knjige Praksa svijeta: Ivana Brlić-Mažuranić u svom vremenu, najvažnija autorica hrvatske dječje književnosti i među najvažnijim autorima hrvatske nedječje književnosti, „kanonizirana, interpretirana, prevođena i antologizirana gotovo od početaka stvaranja“. Na njezina se djela referira u domaćim i inozemnim pregledima dječje i nedječje književnosti, ona su već desetljećima uvrštena u školsku lektiru, dostupna su u brojnim izdanjima i remedijalizacijama, kao i u reprezentativnom i za hrvatske prilike sve više endemskom formatu kritičkih sabranih djela. No, unatoč ovoj doista zavidnoj, opsežnoj i dugotrajnoj recepciji, jedno je važno mjesto poetičke, političke i intimne figure Ivane Brlić-Mažuranić do danas ostalo istraživački izazov. Stoga, Praksa svijeta: Ivana Brlić-Mažuranić u svom vremenu, posebnu pozornost pridaje osobnom liku autorice kao reprezentativne figure ženske povijesti hrvatske novostvarajuće građanske klase krajem 19. i početkom 20. stoljeća, uključujući i promjene što se u daljnjim desetljećima novoga stoljeća zbivaju u ženskoj građanskoj svakodnevnici. Nastavljajući se na suvremena istraživanja opusa i života Ivane Brlić Mažuranić, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim područjima, prije svega književne povijesti te u nas još uvijek mlade mikropovijesti ili kulturne povijesti i njezinih brojnih ogranaka (povijesti svakodnevice, povijesti djevojaštva, povijesti prehrane i dr.), Dubravka Zima u ovoj knjizi temeljito, akademski relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje „okamenjena“ znanja, perspektive i uvide o jednoj od najznačajnijih hrvatskih književnica. Marijana Hameršak. Ivana Brlić-Mažuranić rođena je u razvojačenoj ali još nepripojenoj Vojnoj krajini, odrastala je u različitim građanskim i polu-građanskim sredinama Banske Hrvatske, djevojaštvo proživjela kao pripadnica zagrebačke građanske klase u urbanom centru Trojedne kraljevine, udala se i stvarala u Brodu na Savi u vremenu političke borbe protiv autokratskog banovanja Khuen-Héderváryja, iz prve ruke svjedočila krahu u kojem se raspala Austro-Ugarska Monarhija i oblikovala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pratila brata, ministra u vladi Kraljevine Jugoslavije, na državne i diplomatske skupove i umrla u predvečerje Drugog svjetskog rata koji će ponovno iz temelja promijeniti svijet kakav je poznavala. Njezin je život idealna platforma za iščitavanje rezonanci kojom krahovi velike povijesti odzvanjaju u privatnim – ženskim – životima. Praksa svijeta: biografija Ivane Brlič-Mažuranić nastoji provjeriti, razlučiti, razjasniti i utemeljiti podatke, razumjeti i artikulirati socijalni i povijesni okoliš autoričina života i – barem djelomice – rekonstruirati (žensku) mikropovijest odnosno povijest svakodnevice na primjeru Ivane Brlić-Mažuranić kao pripadnice elitnog dijela novostasale hrvatske građanske klase. Okretanje biografiji kao interpretacijskom postupku, ujedno, teorijski je fundirano tzv. biografskim obratom, usmjeravanjem analitičke i tumačiteljske pozornosti na biografiju kao validnu instancu reprezentacije življene povijesti.