Sažetak knjige

U ovoj su knjizi sabrane misli jednoga od najve�ih svjetskih knji�evnika, za �ijega je Don Quijotea njegov obo�avatelj i knji�evni nasljednik F. M. Dostojevski rekao da je najve�a i posljednja rije� ljudskoga uma te najgor�a ironija koju �ovjek mo�e izre�i. Don Quijote nije samo najzna�ajnija knjiga zlatnoga vijeka �panjolske knji�evnosti nego vjerojatno i najzna�ajnija knjiga ikada napisana na �panjolskom jeziku. Njezin nas neiscrpni humor i jezi�no bogatstvo uvijek ponovo odu�evljavaju. Ovaj jedinstveni roman prije svega je oda slobodi i �ovjekovu pravu na snove, a sloboda je njegova semanti�ka i morfolo�ka osovina. Iza jednostavne pri�e o plemi�u iz La Manche koji je od pretjeranoga �itanja vite�kih romana poludio, po�eo vjerovati da je lutaju�i vitez i ide iz pustolovine u pustolovinu prave�i ludosti sve dok jednoga dana ne ozdravi, krije se prvi polifonijski roman na svijetu (Todorov) koji je utjecao na niz svjetskih knji�evnika, slikara i drugih umjetnika. Osim pri�e o slavnom vitezu, Cervantes je napisao i Galateu, pastoralni roman u prozi i stihu koji je nazvao eklogom, te ljubavno-pustolovnu prozu naslovljenu Persil i Sigismunda. Uzoritim novelama je pak u �panjolsku prozu uveo kratku pri�u koja sli�i na talijanske novele nastale po uzoru na Boccaccia. Budu�i da je stvarao u razdoblju izme�u renesanse i baroka, Cervantes se nu�no oslanja na taj dio tradicije, ali prati i suvremena zbivanja. Kao i mnogi drugi pisci njegova razdoblja, isprva se posve�uje pisanju stihova. Uglavnom se radi o poslanicama i prigodnim pjesmama u pohvalnom ili satiri�nom tonu. Svoje pjesme ponekad uvr�tava i u prozna djela (primjerice, u Galatei se nalazi podu�a Kaliopina pjesan, koja se sastoji od 111 oktava u jedanaestercima s konsonantnim rimama). Uspje�no se oku�ao i u pisanju djela za pozornicu. U mladosti je kazali�nim dru�inama prodao tridesetak svojih komada koji su se prikazivali u Madridu. Iz prvoga razdoblja, kad se u �panjolskoj dramaturgiji �anrovski jasno razlikuju komedija i tragedija, o�uvana su dva njegova djela: Al�irsko tamnovanje i Opsada Numancije. U njima na vje�t na�in opisuje doga�aje iz svakodnevnoga �ivota. U djelu Osam komedija i osam me�uigara (1615. ) shvativ�i da vrijeme mijenja stvari i usavr�ava umjetnost Cervantes se prilago�ava tzv. novoj komediji, �ije je postavke formulirao Lope de Vega. Osobito su mu dojmljive kratke jedno�inke koje su se izvodile u stankama me�u �inovima nekoga djela.