Od slučajnih karikatura do jednog od najčitanijeg medija na svijetu: Kako je nastao strip?

27.02.2019. Piše: Tatjana Barat
header image

Veljača je u knjižarama Hoću knjigu posvećena ne samo ljubavi, nego i stripovima koji su sniženi i do 20 posto. Zato, ako volite stripove, iskoristite ovu priliku i pribavite svoj najdraži primjerak.

Dok ste uživali u čitanju stripova, mnogima najdražeg oblika štiva, jeste li se ikada zapitali kako je uopće nastao, kako je postao dio naše kulture i, u konačnici, zašto se uopće strip naziva – stripom?
Sve je počelo na samom kraju 19. stoljeća kada se strip počeo razvijati kao likovno-književni oblik popularne umjetnosti, najčešće u komercijalne svrhe. Njegovi se počeci lako prepoznaju u karikaturama i satiričnim gravirama, no tek s razvojem modernog tiska, krajem spomenutog 19. stoljeća, strip je zaživio kao samostalan medij. Krajem 1880-ih, u engleskim tjednim novinama, počele su se pojavljivati vrpce tj. pasice (engl. strip) – reci komičnih anegdota. Nazvan po vrpci, riječ strip proširila se čitavim svijetom te postala vrlo popularna u Sjedinjenim Američkim Državama. Ondje je Richard Outcault nacrtao prvu pasicu 1894. Prikazivala je Podrijetlo novih vrsta ili objašnjenje evolucije krokodila, a godinu dana kasnije nastao je i prvi junak stripa – Žuti dječak.
I baš su po Žutom dječaku novine, u kojima su se i kasnije objavljivali stripovi, nazvane „žutim tiskom“, što se kasnije zamijenilo senzacionalističkim temama u istoj vrsti novina.
Proizvodnja stripova počela je doživljavati veliki zamah pa su se tako našli The Katzenjammer Kids Rudolpha Dirksa i crtača Harolda H. Knerra (strip izlazi još i danas!), kao i Little Nemo Winsora McCaya koji je imao stalne junake. Nicale su i agencije za dnevne stripove, a upravo su tada stvoreni i stripovi u kojima i danas uživamo: Popaj E. C. Segara i Peanuts Charlesa Schulza. Strip se počeo granati na kriminalističku, pustolovnu, povijesnu i znanstvenofantastičnu tematiku pa su tako nastali Tarzan i Princ Valiant Hala Fostera, Flash Gordon Alexa Raymonda, Dick Tracy Chestera Goulda, Superman i brojni drugi. I gotovo su svi oni bili stripovi za odrasle, no prigrlila su ih i djeca.
Ljudima su trebali junaci
Nakon Drugog svjetskog rata stripovi su se uglavnom usmjeravali na superjunake. To je bio period u kojem su nakon ratnih strahota i stradavanja ljudima trebali junaci, barem u obliku stripa. Upravo tada nastaju najpoznatiji i heroji današnjice, zahvaljujući izdavačkim kućama DC Comics i Marvel Comics te se junaci počinju razvijati u samostalne franšize. U drugoj polovici 20. stoljeća svijetom su „zavladali“ Superman, Batman, Wonder Woman, Green Lantern, Flash, Aquaman, Hawkman, Green Arrow, Justice League, Swamp Thing, Spider-Man, Iron Man, Kapetan America, Wolverine, Thor, Hulk, Ant-Man, Avengers, Daredevil, Čuvari galaksije, Fantastic Four, X-Men, Deadpool i drugi.
Tada je „rođena“ i jedna mačka, koja je daleko od ovih spomenutih junaka, no svakako junak sam za sebe. I baš ga zato posebno volimo. Dakako, riječ o Garfieldu, lazanjoljupcu Jima Davisa, koji je prema Guinnessovoj knjizi rekorda najčitaniji strip na svijetu, a redovito ga kupuje i hrvatska publika.
Strip u ostatku svijeta
No strip se nije razvijao samo na američkom tržištu. Snažan zamah doživio je i u Europi, a do danas se posebno ističe francusko-belgijska tradicija, tzv. bande dessinée. Jednako je ukorijenjen i u japanskoj tradiciji u obliku mange.
Oko francuskih časopisa Le Journal de Spirou, Le Journal de Tintin, Pilote i Métal Hurlant njegovali su se umjetnički i autorski stripovi, a vrlo često su imali i humorističnu notu s pustolovnim pripovijestima glavnih junaka. To je vrijeme u kojem punu slavu doživljavaju Hergé i njegov junak Tintin, Franquin i njegovi junaci Spirou i Fantasio, René Goscinny i Albert Uderzo te njihov junak Asterix,  Morris i njegov junak Lucky Luke i brojni drugi. 
Veliku je slavu postigao i španjolski strip, kao i talijanski. Tu su redom nastajali stripovi koji su zbog blizine Italije bili iznimno popularni i u Jugoslaviji. Bili su to Alan Ford  Magnusa & Bunkera te konvencionalni žanrovski stripovi izdavača i scenarista Sergia Bonellija. Veći broj autora stvorio je stripove kao što su Zagor, Tex Willer, Mali rendžer, Ken Parker, Mister No i Dylan Dog.
Hrvatska je pratila trendove
No i Hrvatska je imala svoje stripove, davno prije nego što su u nju doprijeli oni talijanski. Štoviše, hrvatski se strip razvijao paralelno sa svjetskim razmjerima. Prvi se stripovi vežu uz humorističke listove u 19. stoljeću. Humoristički list uređivao je August Šenoa, a Ante Starčević bio je urednik Zvekana. U tim i drugim časopisima izlazili su nizovi slika u kojima je prevladavala karikatura više nego sam strip, no ipak se smatraju počecima našeg stripa.
Desetljećima kasnije, a tijekom svih njih strip se i dalje razvijao, nastala je vrlo popularna skupina Novi kvadrat oko koje su se okupili Mirko Ilić, Ninoslav Kunc, Radovan Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Joško Marušić i drugi zapaženi crtači stripova.
Kasnije su stripovi ušli i u školske časopise, napose oni realistički koji nisu imali komercijalnu svrhu (primjerice Borovnica)  a Željko Lordanić primijetio je i kako se složeni Šenoini hrvatski povijesni romani mogu adaptirati u obliku stripa. Tako su nastali Branka, Seljačka buna i Zlatarevo zlato, koje još i danas nastavnici Hrvatskog jezika i književnosti povremeno koriste u svome radu.
Zapaženi su bili i autori okupljeni oko grupa Divlje oko i Komikaze, a sve do danas strip nije prestajao oduševljavati i stare i nove generacije obožavatelja.
Ako i vi gajite posebnu ljubav prema ovom spoju teksta i ilustracije, dopunjenom oblačićima i onomatopejskim riječima poput bum, tres ili škljoc, uputite se u najbližu Hoću knjigu knjižaru ili iz udobnosti svoga doma naručite stripove putem naše internetske trgovine.
Jer veljača je mjesec ljubavi i stripa.

Prijavite se i budite prvi koji će iskoristiti prednosti online kupnje

Prijava
Molimo Vas da u nastavku izaberete razinu kolačića koju želite prihvatiti.
Klikom na "DA" prihvaćam kolačiće koji dozvoljavaju da Hoću Knjigu d.o.o. personalizira svoju web stranicu prema mojim interesima i potrebama i tako poboljšava moje iskustvo na web stranici, te prihvaćam da Hoću knjigu d.o.o. koristi automatizirano donošenje odluka, a što uključuje izradu profila u skladu s člankom 22. stavkom 2. i 3.Opće Uredbe o zaštiti podataka. U slučaju kada ne prihvatite sve kolačiće koristit ćemo samo „Osnovne kolačiće“, koji podržavaju rad web stranice, a koji ne prate Vaše aktivnosti. Više informacija i postavke.

Da li prihvaćate sve kolačiće?