„Mala Bogovićeva“: Šarmantna knjižara koja je godinama spajala čitatelje s najboljim naslovima

15.01.2020. Piše: Hoću knjigu
header image

U Bogovićevoj ulici broj 5, u samom centru Zagreba, smjestila se knjižara od šezdesetak kvadrata koja je s godinama od milja nazvana „Mala Bogovićeva“.




No kako je uopće došlo do otvaranja knjižara na našim prostorima?

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća, u vrijeme prosvjetiteljstva te razvoja znanosti, medicine i gospodarstva, diljem Europe javila se težnja za opismenjavanjem širih slojeva društva, ne samo onih koji su zbog materijalnih mogućnosti ili posebne nadarenosti imali priliku školovati se. Tako je s godinama sve više ljudi naučilo pisati i čitati, pa je čitanje postalo navika svih društvenih slojeva, a ukus čitatelja sve raznolikiji.

Sve je to dovelo do razvoja knjižara, mjesta na kojem su se prodavale knjige, no da bi mogle opstati, njihovi su vlasnici morali nuditi one naslove za koje su znali da će biti uspješni kod čitatelja. Drugim riječima, književni ukus čitatelja diktirao je trendove u knjižarstvu. Hrvatska nije u potpunosti slijedila takav model jer kod nas knjižarstvo nije bila zasebna grana. Knjižar je ujedno bio i nakladnik, i tiskar, i prodavač. Ipak, polako ali sigurno, sve se više uvodila praksa otvaranja knjižara, a jedan od prvih tiskara i knjižara, ako izuzmemo crkvene, bio je Antun Novosel. Mahom su bile najprodavanije katoličke knjige na njemačkom jeziku, potom praktični priručnici poput veterinarskih te beletristika, ponajviše romani.

Kako su se mijenjale povijesne okolnosti, tako se mijenjao i jezik ponuđenih naslova, a sve nas je to dovelo i do 21. stoljeća, kada je u Bogovićevoj 5 po prvi put otvorena knjižara.




Od otvorenja 2003. godine nudila je ponajviše aktualne beletrističke i publicističke naslove, naročito iz područja politike, povijesti i novinarstva. Samim time, kupci su oduvijek bili uglavnom osobe zrelije dobi, iako bi ponekad za članove svoje obitelji kupili i pokoju slikovnicu. Uz čašicu razgovora s voditeljicom knjižare i drugim zaposlenicama, u tom su malom prostoru pronalazili čak i ono što ne bi našli u susjednom Megastoreu, i to ne zato što ih on nije imao u ponudi, nego zato što su se među tim malim zidovima osjećali ugodnije i odlučnije u onome što žele. Ondje su navraćali i kada bi u vidu imali određenu knjigu koju nije bilo moguće nabaviti nigdje drugdje. Tu se nisu prodavali instant bestselleri nego uistinu vrijedne knjige za koje je voditeljica Kata imala posebno istančan ukus, te iznimnu sposobnost preporučivanja kupcima. Upravo zbog nje, Mala Bogovićeva bila je poznata i pod nazivom „Katina knjižara”.

U tom malom, intimnom prostoru povremeno su se održavale i promocije knjiga domaćih autora, a izuzetak nije bio ni dolazak velikih inozemnih imena poput F. Williama Engdahla, povjesničara i ekonomskog kritičara koji je održao promociju svoje knjige pred punom knjižarom.




Tijekom godina, kupci su stvorili poseban odnos s osobljem, a kada su za vrijeme postojanja jednog propalog knjižarskog lanca na tim prostorima postojale i kartice vjernosti, „Mala Bogovićeva“ i tu je imala poseban pristup – djelatnice bi karticu svakog kupca čuvale kod sebe i vodile računa o njihovim bodovima i popustima. To se nikad ne bi dogodilo u većoj knjižari.

Kada je, pak, 2017. godine, došlo do promjene vlasništva te je prostore preuzeo današnji knjižarski lanac Hoću knjigu, upravo je u tih šezdesetak kvadrata otvorena njihovo prvo prodajno mjesto.



Period „Male Bogovićeve“ pod paskom Hoću knjigu obilježila je nabavka dodatnog asortimana uz knjigu, na inicijativu upravo voditeljice Kate, pa je ta knjižara prva uvela sada iznimno popularni asortiman Malog princa, koji se potom proširio i na ostale knjižare ovog lanca. Posljednjih godinu dana prvi kat knjižare zauzimale su i ekskluzivne luksuzne Woodwick svijeće koje su idealno išle uz knjigu, a upravo su svijeće stvorile i jednu posebnu priču. Naime, jednom nakon što je nestalo struje, osoblje je upalilo svijeće, a kupcima se to toliko svidjelo da se na njihovu inicijativu uvelo tzv. Romantične petke uz čašu vinu, svjetlost svijeća i posebne popuste na odabrane naslove.





Bilo je to i mjesto koje su često posjećivali poznati domaći i inozemni autori, ostavljali poruke svojim čitateljima, mjesto čiji je izlog u nekoliko navrata bio pretvoren u pravi mali muzej izdanja „Malog princa“ iz čitavog svijeta, kao i „Harryja Pottera“ te karikatura vrsnih svjetskih karikaturista. Svu čar ovog prostora mogla su doživjeti i djeca, napose kada su jednom prilikom članice dječjeg književnog kluba ondje održale svoj sastanak.



Sve što je tijekom ovih šesnaest godina „Mala Bogovićeva“ pružila svojim vjernim čitateljima zauvijek će ostati upamćeno u pričama, stranicama knjiga koje su se upravo ondje preporučivale i o kojima se kasnije još dugo pričalo. Šarm i toplinu ovog prostora zauvijek ćemo nositi u svojim srcima, a nekim budućim pričama dati da same ispišu svoje stranice.



Prijavite se i budite prvi koji će iskoristiti prednosti online kupnje

Prijava
Molimo Vas da u nastavku izaberete razinu kolačića koju želite prihvatiti.
Klikom na "DA" prihvaćam kolačiće koji dozvoljavaju da Hoću Knjigu d.o.o. personalizira svoju web stranicu prema mojim interesima i potrebama i tako poboljšava moje iskustvo na web stranici, te prihvaćam da Hoću knjigu d.o.o. koristi automatizirano donošenje odluka, a što uključuje izradu profila u skladu s člankom 22. stavkom 2. i 3.Opće Uredbe o zaštiti podataka. U slučaju kada ne prihvatite sve kolačiće koristit ćemo samo „Osnovne kolačiće“, koji podržavaju rad web stranice, a koji ne prate Vaše aktivnosti. Više informacija i postavke.

Da li prihvaćate sve kolačiće?