Sažetak knjige

Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba organizirao je 22. i 23. listopada 2009. međunarodni simpozij Zagreb–München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu, kao dio istoimenog projekta koji je obuhvatio središnju izložbu održanu u Umjetničkom paviljonu te popratne izložbe u Kabinetu grafike HAZU i Modernoj galeriji. Na taj se način i Hrvatska uključila u obilježavanje 200-te obljetnice osnutka Akademije likovnih umjetnosti u Münchenu, jednog od najvažnijih središta umjetničkog školovanja tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Nakon niza znanstvenih skupova organiziranih u Münchenu – na kojima se raspravljalo o važnosti Münchena i tamošnje Akademije u formiranju nekih od temeljnih obilježja europskog modernog slikarstva – simpozij u Zagrebu nastojao je uključiti hrvatsku umjetnost u međunarodni kontekst münchenske slikarske škole te postaviti smjernice za daljnja istraživanja o odnosima njemačke i hrvatske kulture, koje su se tijekom povijesti prožimale na više razina. Na skupu su sudjelovali njemački povjesničari umjetnosti, autori središnjeg obljetničkog projekta München kao europsko središte umjetničkog školovanja te hrvatski stručnjaci koji su svoja istraživanja posvetili utjecajima münchenske Akademije na hrvatsku umjetnost, ali i širim vezama s njemačkom umjetnošću. Izlaganja tako nisu obuhvatila isključivo sadržaje vezane uz odnos glasovite Akademije i hrvatskoga slikarstva (kako bi naziv simpozija mogao sugerirati), već je to bila prigoda za otvaranje ostalih važnih tema, kao što su, primjerice, promišljanja o društvenoj poziciji akademski obrazovanih umjetnika, analiza obilježja stvaralaštva pojedinih münchenskih profesora te njihovih pozicija na Akademiji, poznavanje povijesti umjetničkog školovanja u Hrvatskoj te razmatranje relativno bogate, ali nedovoljno poznate izložbene razmjene između Hrvatske i Njemačke u prvoj polovici 20. stoljeća. Zbornik međunarodnog simpozija Zagreb–München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu, koji obuhvaća radove desetoro hrvatskih i njemačkih povjesničara umjetnosti (na hrvatskom jeziku, sa sažecima na njemačkom jeziku), pridonosi poznavanju odnosa dviju bliskih kultura te predstavlja poticaj mnogim budućim istraživanjima.