Nove avanture Lisbeth Salander

18.10.2017. Piše: Tatjana Barat
header image

Saznajte što se događa u novom nastavku planetarno popularnog Millennium serijala

Mnogi su obožavatelji nordijskih kriminalističkih romana jedva dočekali rujan jer je napokon objavljen novi nastavak Millennium serijala, originalno poteklog iz pera pokojnog švedskog književnika Stiega Larssona. Riječ je o romanu "Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu", a iako je ovaj nastavak, baš kao i prethodni "Što nas ne ubije" napisao švedski novinar i književnik David Lagercrantz, nastavljajući Larssonovu ostavštinu, čitatelji diljem svijeta jednako su oduševljeni novim avanturama Lisbeth Salander i Mikaela Blomkvista.
Kao pratitelj svjetskih književnih trendova, knjižare Hoću knjigu svojim vjernim čitateljima nude novi nastavak u prijevodu Danila Brozovića koji je odlično prenio skandinavski duh ovog krimića.

Skandinavski krimići osvajaju svijet

Upravo se oko skandinavskih kriminalističkih romana  u posljednjih desetak godina digla neviđena fama. I čitatelji i mediji oduševljeni su gotovo svakim novim krimićem nastalim u Skandinaviji. Bilo da je riječ o samom Larssonu, Jo Nesbou, spisateljskom paru pod nazivom Lars Kepler ili pak o Camile Lackberg, čini se kao da su svi oni pronašli savršeni recept kako uzbudljivom radnjom prikovati čitatelje uz stranice svojih knjiga. Tome pridonosi i magična misterioznost skandinavskih krajolika u kojima vrlo lako možemo zamisliti junake romana spomenutih autora, kao i fatalne socijalno i politički osviještene teme.
No, sve je započelo upravo s Larssonom kojega se smatra jednim od najboljih švedskih književnika svih vremena. Broj njegovih prodanih romana bilježi se u desecima milijuna diljem svijeta, a također je riječ o prvom književniku koji je ikada na Amazonu prodao više od milijun promjeraka elektroničkih knjiga. Posmrtno je osvojio i brojne nagrade, među kojima nekoliko puta i one za najbolji skandinavski roman.

krimici-2-(1).jpg

Iznenadna smrt poremetila planove

Mnogi ga nazivaju književnim oblikom grupe ABBA, a nakon izlaska nastavaka serijala Millennium grad Stockholm zaposjele su horde obožavatelja koji su iz prve ruke htjeli vidjeti mjesta koja posjećuju Larssonovi likovi. Štoviše, tamošnji gradski muzej tjedno organizira tzv. Millennium turu koja kreće od kuće lika Mikaela Blomkvista, preko Melqvist Kaffebara, pa sve do trgovine u kojoj Lisbeth kupuje svoje namirnice.
Larsson je namjeravao napisati deset nastavaka Millennium serijala, no umro je iznenada 2004. godine od srčanog udara nakon što je napisao tek tri nastavka, ne dočekavši tako globalnu pomamu koja je kasnije nastala za njegovim djelima. Međutim, kako se prodaja njegovih romana vinula u nebo, izdavač te Larssonovi otac i brat, kojima su pripala sva prava za buduće tantijeme njegovih knjiga, pod izlikom da genijalni likovi poput Lisbeth Salander moraju živjeti dalje odlučili su  da drugi autor nastavi ondje gdje je Larsson stao.
To je izazvalo oštro protivljenje Larssonove životne partnerice, koja pak zbog švedskih zakona o nasljeđivanju nije imala nikakva prava na Larssonovu ostavštinu, kao i njegovih brojnih prijatelja, no čitatelji su naprosto bili oduševljeni. Kada je odlučeno da će spomenuti David Lagercrantz nastaviti pisati o dogodovštinama svima omiljene nekonvencionalne mlade djevojke Lisbeth, bilo je, dakako, i onih koji nisu vjerovali da može ispuniti Larssonove cipele, no čini se da mu je to uspjelo iako, bez sumnje, na svojim leđima nosi veliki teret i odgovornost.

krimici-3-(1).jpg

Fenomen Lisbeth Salander

No, zašto je uopće došlo do ovakve pomame za Larssonovim djelima? Mnogi književni kritičari i čitatelji vjeruju da je za to zaslužan lik Lisbeth Salander. Inspiriran likom Pipi Duge Čarape, koji je stvorila još jedna velika švedska književnica, kao i navodno traumatskim iskustvom gledanja grupnog silovanja djevojke (u kojem nije sudjelovao, ali ga nije ni spriječio), stvorio je nekonvencionalnu feminističku ikonu koja ne preže ni pred čime, koja živi prema svojim pravilima i koju ni teška prošlost obilježena nasiljem i zlostavljanjem neće spriječiti da se bori za pravdu i otkrivanje istine.
Ta je tema prenesena i na male ekrane pa su prvo u Švedskoj, a potom i u Hollywoodu snimljeni filmovi na temelju Larssonovih djela. Godine 2010. prikazivala se i Millennium televizijska serija u šest nastavaka, koja je primila nagradu Emmy za najbolju seriju te godine.
Oživljena na malim ekranima, Lisbeth je nastavila oduševljavati publiku. Iza njezine vanjštine okarakterizirane tetovažom zmaja, piercingom i gotičkom modom, krije se iznimno snažna žena koja ne može podnijeti gledanje scena nasilja, koja se bori protiv političke elite i koja s novinarom Mikaelom Blomkvistom, vlasnikom časopisa Millennium, prema kojem je serijal i dobio ime, polako počinje otkrivati mrežu zločinačkih i vladajućih švedskih struktura, kao i činjenicu simpatiziranja rasizma u Švedskoj.

Razotkrivanje korijena i zločinačke mreže

Upravo je potonja tema detaljno razrađena u novoizišlom nastavku. Lagercratz je uspio dočarati atmosferu i tematiku nalik onoj o kojoj je pisao i sam Larsson pa tako u "Čovjeku koji je lovio vlastitu sjenu" Lisbeth istražuje svoje korijene, što je dovodi do otkrivanja duge povijesti zločina nad djecom pripadnicima nacionalnih manjina u Švedskoj.
Ako želite saznati kako je završila Lisbethina potraga i je li joj dokument nazvan "The Registry" otkrio gdje se kriju njezini korijeni, požurite u našu internetsku trgovinu ili u knjižare Hoću knjigu diljem Hrvatske.

Prijavite se i budite prvi koji će iskoristiti prednosti online kupnje

Prijava
Promijenili smo pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima
Naša stranica koristi kolačiće u svrhe pružanja boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti naših usluga, mjerenja posjećenosti te prilagodbe sustava oglašavanja. Ukoliko ste suglasni s tim, kliknite na "Slažem se", no ukoliko želite saznati više o kolačićima te ukoliko želite promijeniti postavke, pogledajte ovdje.